Božićna bajka lektira za 2


BOŽIĆNA BAJKA pisac: Nada Iveljić
Kratki sadržaj:

U jednom je selu crkvica pogođena granatom. Nad crkvicom vladala je pustoš, nije bilo nikoga, ranjena je i treba je popraviti. Zvijezda Večernjica i stric Mjesec pozvali su šumske životinjice da pomognu obnoviti razrušenu crkvicu. Svi su došli. Načinili su ljestve i noseći kamen po kamen zazidali onu strašnu rupu. Mjesec je želio da radove završe do Božića. Životinjice nisu znale što je Božić, pa im je Večernjica predložila odmor i ispričala im što je Božić. Dok je ona pričala pojavio se borić. Ponudio se da ga unesu u crkvicu i ukrase. Vjeverice su donijele češere i žirove. Netko šapom, netko repom svi


su čistili pod. I zvono je bilo potrgano. Večernjica je zamolila da probude medvjeda iz zimskog sna, da im pomogne podići zvono. On je pričvrstio zvono i otišao dalje spavati zimski san. Kad je osvanuo Badnjak sve je bilo gotovo. Svi stanovnici koji su morali otići zbog rata vratili su se u selo. Zvono je zvonilo na polnoćku. Lepršao je snijeg. Životinjice su ponosno promatrale ljude koji su išli u crkvicu. Bile su sretne što su pomogle slavlju. Crkvica je blistala kao dragi kamen. Večernjica je svima poželjela sretan Božić.
Mjesto radnje:
Hrvatska.
Vrijeme radnje:



Ratno doba.
Ideja:
Kad postoji dobra volja sve se može učiniti za sreću drugih.
Glavni likovi: 

Zvijezda Večernjica
Stric Mjesec.
Sporedni likovi: 

Ljudi - veseli, kupuju darove
Šumske životinjice - jeleni, srne, zečevi, ježići, krtice, žune, voluharice, sove, medvjed, lisice, vjeverice
Borić
Djed Ivan.

O piscu:
Nada Iveljić rođena je 1931. u Zagrebu, gdje je završila I. klasičnu gimnaziju i Filozofski fakultet. Radila je kao profesorica hrvatskoga jezika i književnosti u gimnaziji i osnovnoj školi, a bila je i urednica časopisa za djecu Radost.
Od 1954. piše pjesme, pripovijesti i dužu prozu za djecu.
Objavila je osam knjiga poezije, zbirke novela 'Crna roda', 'Arijadnina nit' i 'Miljenici svilene djevice', roman 'Bijela kopriva', više od četrdeset knjiga i niz slikovnica za djecu te više igrokaza, radio i TV-igara za odrasle i djecu.
Napisala je mnoge članke u časopisima, a uvrštena je u gotovo 20 antologija. Mladim čitateljima poznata je prije svega kao autorica brojnih knjiga za djecu i slikovnica. Doprinos suvremenoj hrvatskoj književnosti za djecu dala je pričama iz autentičnog dječjeg svijeta s blagim pomakom prema fantastici. Uspješna je bila u kraćem pripovjedačkom žanru za djecu pa su mnoge njezine pripovijesti postale dio školske lektire za mlađu dob.
Nagradu Grigor Vitez primila je 1972. za zbirku priča 'Šestinski kišobran' i 2000. za bajku 'Zemljina dječica', a 1985. nagradu Ivana Brlić Mažuranić za knjigu 'Dođi da ti pričam'
Umrla je 2009 godine u Zagrebu.